Brijuni

Nakon ugodne plovidbe duž zapadne obale Istre, mimo Vrsara, Limskog kanala i Rovinja, stiže se na Brijune, otočje koje je 1984 godine proglašeno Nacionalnim parkom i Memorijalnim centrom. Trosatni program uključuje posjet izložbama, foto safari, razgledavanje etnografske i arheološke zbirke te ostataka rimskog dvorca.

Povijest Brijuna

Nalaze se koji kilometar zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 36,3 km kvadratna (povrsina otoka i akvatorija; na brijunski akvatorij otpada 80% ukupne površine). 

Dva najveća otoka su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7 km2. Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u treće tisućljeće prije Krista, kada su na Brijunima živjeli nama nažalost etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća...za velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima je kasnije Istra i dobila ime. 

Nakon kojih su došli Kelti i Rimljani i u VI. stoljeću Hrvati. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerinim hramom, zatim Bizantski kastrum, te bazilika Sv. Marije iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv.Germana iz XV. stoljeća.

Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brijune znaju zvati "raj na Zemlji", Brijuni su 27. listopada 1983. godine proglašeni nacionalni parkom i omiljena su turistička destinacija.